Epistaksa i hipertenzija. Trebate li se javiti liječniku zbog krvarenja iz nosa?

Atrerijska hipertenzija - tihi ubojica Prosinac 23, dr.

Ivana Rosenzweig Jukić Povišeni krvni tlak ili arterijska hipertenzija kod odraslih se definira kao trajni porast krvnog tlaka, sistoličkog većeg od mm Hg, a dijastoličkog većeg od 90 mm Hg. Epistaksa i hipertenzija krvni tlak ili arterijska hipertenzija kod odraslih se definira kao trajni porast krvnog tlaka, sistoličkog većeg od mm Hg, a  dijastoličkog većeg od 90 mm Hg.

Dijagnoza arterijske hipertenzije se ne smije postaviti samo na temelju jednog ili dvaju mjerenja, već na temelju višestrukih mjerenja sa razmakom od nekoliko dana. Više od 60 milijuna Amerikanaca boluje od arterijske hipertenzije, a većina i ne zna za povišeni krvni tlak, pošto je bolest podmukla karaktera i dugo asimptomatska.

Simptomi se pojave kada nastupe ireverzibilne promjene, poput otežanog disanja, vrtoglavice, zujanja u ušima, epistakse krvarenja iz nosaglavobolje, bolova u prsima, umora, slabosti, gubitka vida i drugih tegoba.

Prema sadašnjim podacima, 1 od 4 odrasle osobe u SAD-u ima arterijsku hipertenziju, a nekontrolirane vrijednosti krvnog tlaka su glavni čimbenik rizika kardiovaskularnih bolesti: koronarne bolesti srca, infarkta lijek za popis srca i srčanog zatajenja, cerebrovaskularne bolesti moždani udar i kronične bolesti bubrega.

Što je tlak viši, osoba ima veći rizik za navedena oboljenja. Hipertenzija je najčešći medicinski problem u SAD-u i razlogom najvećeg broja odlazaka liječniku i najvećeg broja propisanih recepata. Prevalencija arterijske hipertenzije raste s dobi, stoga češća mjerenja i kontrole krvnog tlaka je potrebno obavljati kod starije dobne skupine pacijenata.

Sistolički tlak raste za oko 2 mm Hg sa svakom godinom života, dok dijastolički raste nešto sporije oko 0. U liječenju arterijske hipertenzije potrebna je promjena životnih navika tj.

Medikamentno liječenje sljedećim skupinama antihipertenziva: diuretici Fursemid tbl. Ocjena 0.