Hipertenzija je trajna

Učestalost hipertenzije u Republici Hrvatskoj je vrlo visoka, raste s dobi kod muškaraca i žena, te se može reći da svaki treći odrasli stanovnik ima povišene vrijednosti krvnog tlaka koje zahtijevaju poduzimanje nekakvih terapijskih mjera.
Nekoliko je uzroka ovako visokoj pojavnosti, od povećanja životnog vijeka, prekomjernog unosa kuhinjske soli u hrani, prekomjerne tjelesne mase i nedovoljne tjelesne aktivnosti.

Arterijska hipertenzija, kao vodeći javnozdravstveni problem na globalnoj razini, glavni je nezavisni čimbenik rizika za nastanak srčano-žilnih bolesti. Srčano-žilne bolesti vodeći su cerebralnih simptoma hipertenzija pobola i smrtnosti u svijetu, Republici Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije Ukoliko se hipertenzija ne liječi, s godinama dolazi do oštećenja krvnih žila i vitalnih organa s posljedičnim razvojem bolesti srca, moždanog udara, bolesti bubrega i iznenadne srčane smrti.
Navigacijski izbornik
Prema posljednje hipertenzija je trajna podacima za U Splitsko-dalmatinskoj županiji SDŽ od srčano-žilnih bolesti U djelatnostima primarne zdravstvene zaštite Od svih bolesti cirkulacijskog sustava, više od polovice posjeta primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabilježeno je upravo zbog skupine Hipertenzivnih bolesti II15, MKB — Smatra se da su mnogi čimbenici vjerojatno odgovorni za postupni razvoj primarne hipertenzije, a najveću ulogu imaju nezdravi stilovi života, poput pušenja, nezdrave prehrane, tjelesne neaktivnosti, pretilosti i stresa.
Kako prepoznati hipertenziju? Hipertenzija je bolest koja ne boli, stoga većina bolesnika nije ni svjesna njenog postojanja. Bolesnici mogu imati tegobe u vidu boli i pritiska u glavi, crvenilo lica, zujanje hipertenzija je trajna ušima ili krvarenje iz nosa, a najčešće se povišeni krvni tlak ipak otkrije slučajno ili tek pojavom komplikacija u vidu srčanog ili moždanog udara.
Hipertenzija je kronična i doživotna bolest, a ako su vrijednosti krvnog tlaka izrazito visoke ili hipertenzija dugo traje, nastaju oštećenja čitavog niza organa.
Stupanj 4 vrlo teška hipertenzija ili viša ili viša Dijagnoza Krvni tlak se mjeri nakon što je osoba sjedila ili ležala 5 minuta. Katkada i više mjerenja nije dovoljno da bi se postavila dijagnoza hipertenzije.
Zbog svega spomenutog, važno je pravovremeno prepoznati početak bolesti i pridržavati hipertenzija je trajna mjera liječenja predloženih od strane liječnika. Kako postaviti dijagnozu?
Izvori: Harrison's principles of internal medicine [46] ostali [47] [48] [49] [50] [51] Dijagnoza hipertenzije se postavlja kada bolesnik ima trajno povišeni krvni tlak. Za potvrdu hipertenzije, uobičajeni je kriterij [3] nalaz povišenog krvnog tlaka prilikom tri mjerenja sfingomanometrom u razmacima od po mjesec dana. Dostupnost neprekidnog satnog mjerenja holterom i tlakomjerom za kućanstva omogućila je razlučivanje pravih bolesnika od onih kod kojih je posjeta liječniku dovodila do porasta krvnog tlaka, a time i do promjena protokola za postupanje. U Velikoj Britaniji, trenutno je savjetuje pratiti osobu kod koje je jednom izmjeren povišeni tlak neprekidnim mjerenjem, odnosno nošenjem holtera.
Zlatni standard za dijagnozu povišenog krvnog tlaka je mjerenje njegovih vrijednosti u liječničkoj ordinaciji. U novije vrijeme naglašava se i važnost mjerenja krvnog tlaka izvan ordinacije, kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka u kućnim uvjetima satni holter tlakašto pruža pouzdaniju procjenu stvarnih vrijednosti krvnog tlaka tijekom 24 sata.
Anamneza, fizikalni pregled te razni dijagnostički testovi analiza urina, krvne pretrage, EKG… mogu dodatno pomoći u otkrivanju uzroka i oštećenja ciljnih organa.
Kako pravilno mjeriti krvni tlak? Vrijednosti krvnog tlaka variraju tijekom dana, više su ujutro, a niže noću tijekom spavanja.
Hipertenzija
Stoga bi krvni tlak trebalo mjeriti u različito doba dana, nakon što se bolesnik odmara barem pet minuta. Mjerenje se vrši kroz tri dana po dva puta, na obje ruke, prvo u ležećem ili sjedećem položaju, a zatim nakon što bolesnik stoji minimalno 2 minute.
Prosjek takvih mjerenja koristi se za dijagnozu hipertenzije. Kako liječiti hipertenziju? Svaki bolesnik bi trebao aktivno sudjelovati u praćenju vlastite bolesti kako bi rezultat liječenja bio što učinkovitiji, a dugoročne posljedice hipertenzije što manje. Prva mjera u liječenju hipertenzije su higijensko-dijetalne mjere te promjena loših životnih navika.

Izbjegavanjem stresa, aktivnog i pasivnog pušenja, regulacija tjelesne težine umjerenom tjelesnom aktivnošću i uravnoteženom prehranom s manjim udjelom soli, ponekad možemo sniziti vrijednosti krvnog tlaka. Ipak, u većine oboljelih ovakve mjere nisu dovoljne, te je potrebna terapija lijekovima.
Prema istraživanju provedenom u Hrvatskoj Postoje znanstveni dokazi da dobra regulacija krvnog tlaka sprječava razvoj i napredovanje komplikacija hipertenzije te produljuje životni vijek bolesnika.
Krvni tlak - Stresan i izrazito natjecateljski način života udružen s nezdravim prehrambenim navikama, nedovoljnom tjelesnom aktivnošću i pretilošću znatno pridonosi sve učestalijoj pojavi povišenog arterijskog tlaka u pučanstvu Povišen arterijski tlak je neovisni čimbenik rizika za niz bolesti koje značajno utječu na kvalitetu i dužinu života. Primarna i sekundarna hipertenzija Hipertenzija poznata uzroka sekundarna najčešće je udružena s bubrežnim bolestima, suženjima velikih arterija ili nekim hormonalnim poremećajima. Obično nema simptoma osim ako su vrijednosti krvnog tlaka izrazito visoke ili ako hipertenzija dugo traje. Zato je nužno povremeno kontrolirati arterijski tlakkako bi se povišen tlak u ranoj fazi otkrio i na vrijeme započelo s liječenjem.
Arterijsku hipertenziju moguće je prevenirati i kontrolirati promjenama nezdravih životnih navika, uravnoteženom prehranom s manjim udjelom soli, prestankom pušenja, redovitom tjelesnom aktivnošću, održavanjem normalne tjelesne težine i izbjegavanjem stresa u svakodnevnom životu.
Isto tako važno je redovito kontrolirati krvni tlak, a kod povišenog krvnog tlaka koji zahtjeva liječenje, redovito uzimati lijekove prema preporuci liječnika. Majda Gotovac, dr.