Hipertenzivna sindrom, MSD priručnik dijagnostike i terapije: Arterijska hipertenzija

Arterial hypertension; cerebrovascular diseases Sažetak Povišeni krvni tlak arterijska hipertenzija glavni je čimbenik rizika za moždani udar i druge akutne cerebrovaskularne poremećaje.

Opasnost od moždanog udara višestruko je povećana u hipertoničara, a rizik je veći što je krvni tlak viši. Budući da se krvni tlak može relativno jeftino i uspješno liječiti, odgovarajuće antihipertenzivno liječenje jedan je od najvažnijih specifičnih ciljeva u primarnoj i sekundarnoj prevenciji cerebrovaskularnih bolesti.

Navigacijski izbornik

Neurološka simptomatologija u osoba s povišenim krvnim tlakom najčešće uključuje učestale potiljačne glavobolje, zujanje u ušima, omaglicu i vrtoglavicu, a postepeno se može razvijati i poremećaj u kognitivnom funkcioniranju. Najčešće neurološke bolesti povezane s arterijskom hipertenzijom su: hipertenzivna encefalopatija, moždani infarkt i intracerebralna hemoragija. Hipertenzivna encefalopatija klinički je sindrom koji nastaje u slučaju naglog povećanja krvnog tlaka koje premašuje granicu hipertenzivna sindrom moždanog krvotoka.

Ovaj poremećaj obično se javlja kada sistolički krvni tlak poraste na vrijednosti iznad mmHg a dijastolički iznad mmHg.

KALENDAR ovulacije

U kliničkoj slici hipertenzivne encefalopatije javljaju se neurološki simptomi i simptomi oštećenja drugih organa srce, bubrezi. Najčešći cerebralni simptomi posljedica su povećanog intrakranijskog tlaka: glavobolja, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, epileptički napadi, poremećaji svijesti i poremećaji disanja.

Pored toga, u bolesnika s hipertenzivnom encefalopatijom česti su ispadi vida: nejasan ili zamagljen vid, scintilacijski skotomi, optičke halucinacije pa i kortikalna hipertenzivna sindrom. Kliničkim pregledom nalazi se opća hiperrefleksija, a mogu se javiti i žarišni znaci, najčešće hemipareza i zakočenost očnih mišića.

• Izvori: Harrison's principles of internal medicine [46] ostali [47] [48] [49] [50] [51] Dijagnoza hipertenzije se postavlja kada bolesnik ima trajno povišeni krvni tlak.
• Hipertenzija dijeta za tjedan dana
• Hipertenzija - PLIVAzdravlje
• Gornja i donja visokog krvnog tlaka
•  - Я являюсь заместителем оперативного директора агентства.

Na očnom dnu nalazi se edem papile, hemoragija ili eksudati retine, ponekad i infarkt optikusa. Komplikacije ovog poremećaja su teške: edem pluća, akutna anurija, akutna srčana insuficijencija. Moždani udar predstavlja najteži oblik cerebrovaskularne bolesti i uzrokovan je začepljenjem ili prsnućem moždanih arterija.

Prema našim istraživanjima na osječkom području slijedeća je zastupljenost različitih podtipova moždanog udara: hemoragijski moždani udar zabilježen je u Moždani infarkt posljedica je ishemije i nekroze moždanog tkiva zbog smanjenja moždane cirkulacije ispod kritične granice. Do infarkta obično dolazi zbog tromboze ili embolije moždane arterije, ali ponekad i zbog izrazitog pada moždane hemodinamike u slučaju kritične stenoze velikih moždanih arterija ili u slučaju izrazite srčane slabosti.

Postepeno sužavanje velikh moždanih arterija neće dovesti do infarkta ukoliko je bilo dovoljno vremena za razvoj anastomoza. Nasuprot tome, nagla okluzija do tada zdrave krvne žile dovesti će do infarkta, jer anastomoze nisu razvijene. Glavni simptomi i znaci moždanog infarkta mogu se svesti na nalaz žarišnih neuroloških ispada: pareze ili paralize, utrnulosti, poremećaji govora, smetnje vida, vrtoglavice, poremećaji svijesti i drugo.

Mnogobrojni su uzroci povišenog krvnog tlaka u osoba s akutnim moždanim udarom: ranija hipertenzija, bol, povećan intrakranijski tlak, anksioznost, psihička situacija susret s bolnicom i liječnikom i posljedično oslobađanje stresnih hormona kao što su kateholamini i kortizol.

Povišeni krvni tlak može, također, biti kompenzatorni mehanizam koji osigurava odgovarajuću perfuziju mozga. Zbog sloma moždane autoregulacije moždani protok ovisi o vrijednostima krvnog tlaka.

Viša razina krvnog tlaka štiti mozak od oštećenja pa naglo snižavanje krvnog tlaka može rezultirati pogoršanjem neuroloških funkcija. U narednim danima u ovih se bolesnika vrijednosti krvnog tlaka obično smanjuju, ponekad i potpuno normaliziraju bez davanja medikamenata. Visoki krvni tlak može uzrokovati ili potaknuti intracerebralnu hemoragiju.

Zbog nepovoljnih anatomskih odnosa i načina grananja malih penetrantnih arterija od glavnog arterijskog stabla višegodišnja hipertenzija uzrokuje nastanak tzv. Charcot-Bouchardovih mikoaneurizmi na ovim arterijama.

Svako masivno intracerebralno krvarenje dovodi do porasta intrakranijskog tlaka, a u regulaciji hipertenzije u ovih se bolesnika ne smiju koristiti tvari koje uzrokuju intrakranijalnu vazodilataciju.

MSD priručnik dijagnostike i terapije: Arterijska hipertenzija

Pri tome treba voditi računa da se i perfuzijski tlak mozga rad na visinama hipertenzije u normalnim granicama. Moždana autoregulacija osigurava ujednačen moždani protok usprkos velikim hipertenzivna sindrom sistemskog krvnog tlaka i usprkos velikim promjenama perfuzijskog tlaka.

Njezine granice moduliraju se pomoću simpatičkog živčanog sustava, reninangiotenzinskog sustava u stijenkama krvnih žila i drugim čimbenicima koji utječu na vazodilataciju i vazokonstrikciju.

Hipertenzivni sindrom u trudnoci Konsultacije sa lekarima 24 sata, za sve nedoumice oko Vašeg zdravlja, terapije, ishrane

Autoregulacijska krivulja ima uzlazni tijek do vrijednosti srednjeg arterijskog tlaka od 70 mmHg, zatim ima izgled ravne crte do vrijednosti srednjeg arterijskog tlaka od mmHg, a potom ponovno uzlazni tijek. Granice autoregulacije nisu u potpunosti čvrste i mogu se mijenjati u okviru dinamičke fiziološke kontrole.

• Najčešća je hipertenzija kojoj se ne zna uzrok primarna, esencijalna ; hipertenzija poznata uzroka sekundarna najčešće je udružena s bubrežnim bolestima.
• Liječenje hipertenzije u feokromocitoma
• Hipertenzija – Wikipedija
• Hipertenzija sa iskustvom
• Hipertenzivni sindrom u trudnice i djeteta Prosinac 23, Mr.

Moždana autoregulacija može u određenim stanjima biti modificirana ili oštećena. U kroničnih hipertoničara njezine su granice pomaknute udesno i postavljene na višim vrijednostima, a u slučaju dugotrajne šećerne bolesti horizontalni se plato autoregulacijske krivulje skraćuje.

Cerebrovaskularne komplikacije arterijske hipertenzije

U kroničnih je hipertoničara za uredno snabdijevanje mozga potreban viši krvni tlak negoli u normotenzivnih osoba, pa u tih osoba tlak valja smanjivati vrlo sporo i oprezno.

Istovremeno treba imati na umu da hipertenzivna sindrom slučaju gubitka moždane autoregulacije i previsoke vrijednosti krvnog tlaka mogu biti opasne zbog izostanka kompenzatorne vazokonstrikcije i porasta transmuralnog tlaka, što može rezultirati drugim komplikacijama.

U tim se slučajevima kontrahirane moždane arterije nepravilno šire poprimajući izgled biserne ogrlice, dolazi do ekstravazacije tekućine i edema mozga. Zbog nejednakog hipertenzivna sindrom otpora istovremeno se razvijaju lokalne ishemijske promjene i diseminirane mikrotromboze.

Po svemu sudeći, oštećenje ili gubitak moždane autoregulacije jedinstven je patofiziološki mehanizam neovisan o karakteru i vrsti moždanog oštećenja. U slučaju sloma moždane autoregulacije perfuzijski tlak izravno djeluje na prokrvljenost mozga te je u tim stanjima nužno održavati perfuzijski tlak stalnim i na dovoljno visokoj razini.

vezani članci

Terapija krvnog tlaka u slučaju akutnih neuroloških bolesti kao što su ishemijski cerebrovaskularni inzult, subarahnoidalno krvarenje, intracerebralno krvarenje i hipertenzijska encefalopatija, značajno se razlikuje od antihipertenzivnog liječenja u drugim bolestima ili izoliranim hipertenzivnim krizama.

U spomenutim akutnim neurološkim bolestima velika se pozornost mora posvetiti očuvanju cerebralnog perfuzijskog tlaka koji predstavlja razliku između srednjeg arterijskog tlaka i intrakranijalnog tlaka. Kada je u pitanju moždani infarkt, u cilju maksimalnog očuvanja neuroloških funkcija povišeni krvni tlak treba snižavati postupno kroz nekoliko dana.