Intracerebralno hipertenzija
- Neurološke manifestacije u hipertenzivnoj krizi - unknown-days.com
- Što je intracerebralno krvarenje? - Uvreda -
- Moždani udar – Wikipedija
- Hipertenzija 3stepeni rizik 4
Subarahnoidalno krvarenje Moždano krvarenje Moždano krvarenje je lokalno krvarenje iz krvnih žila intracerebralno hipertenzija parenhim mozga.
Uzrok je najčešće hipertenzija.
Tipični simptomi su naglo nastali neurološki deficit, obično praćen glavoboljom, mučninom, te poremećajem svijesti. Dijagnoza se postavlja CT—om. Liječenje uključuje kontrolu krvnog tlaka, kontrolu ostalih vitalnih parametara te ponekad i kirurški zahvat.
- Ups hipertenzija
- Intracerebralno krvarenje zbog subarahnoidne hipertenzije
- Akumulacija krvi u moždanim komorama.
- Hipertenzija, pretilost, dijeta
- Literatura Moždani udar Moždani udar je klinički sindrom definiran kao naglo nastali žarišni ili rjeđe globalni neurološki deficit trajanja barem 24 sata.
Moždano krvarenje uključuje krvarenje u području bazalnih ganglija, moždanog stabla, mezencefalona, malog mozga kao i u području hemisfera velikog mozga.
Većina moždanih krvarenja javlja se u području bazalnih intracerebralno hipertenzija, moždanih hemisfera, intracerebralno hipertenzija mozga i ponsa. Moždano krvarenje obično je posljedica puknuća male, aterosklerozom promijenjene krvne žile, najčešće uslijed kronične hipertenzije. Hipertenzivno moždano kvarenje je najčešće veliko, izolirano i smrtonosno.
Upotreba simpatomimetičkih droga, posebice kokaina, može izazvati hipertenzivne krize i posljedično moždano krvarenje. Rjeđe, uzrok moždanog krvarenja je aneurizma, arteriovenska malformacija vidi Okvir —1 trauma, mikotička aneurizma, moždani udar, primarni ili metastatski tumor, poremećaj koagulacije, krvarenje uslijed vaskulitisa.
Hemisferalni hematomi bez intracerebralno hipertenzija u bazalne ganglije često su posljedica angiopatije koja nastaje uslijed nakupljanja amiloida u stijenke krvnih žila koja primarno zahvaća stariju populaciju. Krv u moždanom krvarenju ima efekt mase, ona izaziva moždanu disfunkciju, no može uzrokovati i porast intrakranijalnog tlaka. Ukoliko se radi o supratentorijalnim hematomima, edem i povećanje intrakranijalnog tlaka mogu izazvati hernijaciju, kompresiju moždanog debla te sekundarnu hemoragiju u ponsu i mezencefalonu vidi SL.
Ukoliko krvarenje prodre u ventrikularni sustav intraventrikularno krvarenjekrv može izazvati akutni hidrocefalus.
Što je intracerebralno krvarenje?
Hematomi smješteni u malom mozgu mogu svojom ekspanzijom blokirati ventrikularni sustav izazivajući pri tome akutni hidrocefalus ili disecirati u moždano deblo. Hernijacija, hematomi ponsa i mezencefalona, intraventrikularna krvarenja, akutni hidrocefalus, disekcija u moždano deblo može prouzročiti poremećaj svijesti, komu i smrt. Simptomi i znakovi Tipični simptomi su naglo nastala glavobolja, često tijekom neke aktivnosti.
Gubitak svijesti je čest i to u roku nekoliko minuta.
Intracerebralno krvarenje zbog subarahnoidne hipertenzije
Česta prateća pojava su intracerebralno hipertenzija, povraćanje, smetenost i fokalni ili generalizirani epi napadi. Neurološki deficit naglo nastaje i brzo napreduje. Velika krvarenja u hemisferama velikog mozga uzrokuju hemiparezu, one smještene u stražnjoj lubanjskoj jami uzrokuju deficite moždanog debla ili malog mozga npr.
Kod onih koji prežive moždano krvarenje, dolazi do popravljanja stanja svijesti te do nestanka neurološkog deficita koji se povlači kako se krv resorbira iz moždanog parenhima. Manja krvarenja mogu izazvati fokalne neurološke ispade s manjim poremećajem svijesti, s minimalnom glavoboljom i mučninom.
Manja krvarenja mogu imitirati ishemični moždani udar. Dijagnoza i liječenje Dijagnoza se može postaviti na temelju kliničke slike kao što je naglo kako se žale hipertenzije glavobolja, uz neurološki deficit i poremećaj svijesti, posebno kod bolesnika s faktorima rizika.
Moždano krvarenje mora se razlučiti od ishemičnog moždanog udara, subarahnoidalnog krvarenja i drugih uzroka akutnog neurološkog deficita npr. Potrebno je odmah učiniti CT mozga kojim će se dijagnoza i potvrditi, ukoliko je CT nalaz negativan, a sumnja se na temelju kliničke slike na krvarenje, potrebno je učiniti lumbalnu punkciju i analizu cerebrospinalnog likvora.
Liječenje hipertenzija liječenje dojilja korekciju vitalnih parametara i kontrolu općih čimbenika intracerebralno hipertenzija. Antikoagulansi i antitrombotici su kontraindicirani.
- MSD priručnik dijagnostike i terapije: Moždano krvarenje
- Primarno intracerebralno krvarenje – prikaz bolesnika - unknown-days.com
- Što je intracerebralno krvarenje? - Uvreda - February
- Padobran i hipertenzija
Ukoliko je bolesnik koristio antikoagulanse, učinci se poništavaju davanjem svježe smrznute plazme, vitamina K, te koncentrata trombocita. Može se davati i labetalol.
Kirurško uklanjanje velikih hemisferalnih hematoma velikog mozga također može biti od vitalnog značaja, no ponovno krvarenje se javlja u većini slučajeva, ponekad povećavajući neurološki deficit.
Rano uklanjanje duboko smještenih moždanih krvarenja je rijetko jer je smrtnost velika kao i težina neurološkog deficita.
Oštećenje vida do potpunog gubitka; Visoki krvni tlak, do kritičnih uvjeta; Vegetativno stanje s nedostatkom svijesti, govora, sjećanja, pokreta; dah i otkucaji srca u isto vrijeme ostaju; Koma. Trajanje i težina simptoma koji slijede ovisit će o opsegu i mjestu krvarenja. Prva 3 dana nakon moždanog udara smatraju se najopasnijim, jer se u tom razdoblju javljaju teški moždani poremećaji.
Neki od bolesnika imaju začuđujuće mali neurološki deficit naspram veličine hematoma jer moždano krvarenje manje oštećuje moždani parenhim od ishemije infarkta. Okvir —1.
Moždano krvarenje
Najčešće se javljaju na račvištu moždanih arterija, intracerebralno hipertenzija u parenhimu frontoparijetalne regije, frontalnom režnju, u lateralnom dijelu malog mozga te u susjednom okcipitalnom režnju. Mogu krvariti ili pritiskati moždani parenhim izazivajući pri tome epileptičke napade ili moždane udare.
Katkada, intrakranijalni šumovi mogu ukazati na AVM. Arteriografija je potrebna za definitivnu dijagnozu kako bi se utvrdilo je li AVM operabilna. Površinske AVM se obično obliteriraju pomoću mikrokirurgije, radiokirurgije i endovaskularne kirurgije kroz intrakranijalni kateter kao i koagulacije protonskim snopom.
Aneurizme su žarišna proširenja arterija. Dodatni čimbenici rizika za razvoj aneurzimi su ateroskleroza, hipertenzija te nasljedni poremećaji vezivnog tkiva npr. Ehlers—Danlosov sindrom, pseudoxantoma elasticum, autosomno dominantni sindrom policističnih bubrega.
Povremeno, septički embolusi uzrokuju mikotične aneurizme. Većina aneurizmi se javlja uzduž prednje i srednje moždane arterije ili grana koje tvore Willisov krug, pogotovo u prednjem dijelu na bifurkaciji. Mikotične aneurizme obično nastaju distalno od prvog grananja arterija Willisova kruga.
Mnoge anurizme su asimptomatske, no neke od njih izazivaju simptome zbog kompresije na okolne strukture izazivajući parezu okulomotora, diplopije, otok i intracerebralno hipertenzija u orbiti što može ukazivati na kljenut 3.
Moždani udar
Gubitak vida te bitemporalni defekt vidnog polja mogu ukazivati na kompresiju optičke hijazme. Aneurizme mogu krvariti u subarahnoidalni prostor izazivajući pri tome subarahnoidalno krvarenje. Aneurizme obično ne uzrokuju glavobolje prije puknuća, premda neki stručnjaci tvrde da kod manjih pretkrvarenja glavobolja ipak postoji.
Neuroradiološke pretrage mozga mogu prikazati i aneurizme. Dijagnoza zahtijeva arteriografiju ili MR angiografiju. Ukoliko su aneurizme veće, u stražnjoj cirkulaciji i simptomatske zbog krvarenja ili kompresije na okolne strukture, potrebno je kirurško zbrinjavanje.
U ovom poglavlju:.
