Koji rade u hipertenziji
Početna » Članci » Povišeni krvni tlak — arterijska hipertenzija Povišeni krvni tlak — arterijska hipertenzija Objavljeno Članci Piše: Božidar Vujičić, dr. Najčešća je hipertenzija kojoj se ne zna uzrok primarna ili esencijalna i to u 85 do 95 posto slučajeva. Nasljeđe je svakako predisponirajući čimbenik, ali je točan mehanizam nejasan.
U hipertenziji gdje raditi
Hipertenzija kojoj znamo uzrok najčešće je udružena s nefrološkim, endokrinološkim i žilnim bolestima sekundarna. Hipertenziju možete imati godinama bez ikakvih simptoma. Ako se ne liječi, povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su srčani i moždani udar. Povišeni krvni tlak je češći u muškaraca u ranim srednjim godinama. Kod žena se povišeni krvni tlak uglavnom javlja nakon menopauze. Osobe koje nisu fizički aktivne sklonije su povišenoj srčanoj frekvenciji.
Što je srčana frekvencija viša srce mora napornije raditi sa svakom kontrakcijom, shodno tome i sila na arterije je jača. Pušenje povisuje krvni tlak dok kemijski spojevi iz duhana mogu oštetiti unutarnju stijenku arterije.
Arterijska hipertenzija (Povišen krvni pritisak) - simptomi
Zbog toga se arterije mogu suziti što će dovesti do arterijske hipertenzije. Zbog previše natrija kojeg najčešće dobijamo iz kuhinjske soli u prehrani tijelo može zadržavati tekućinu, a to može povisiti krvni tlak. Kalij pomaže da se uravnoteži količina natrija u vašim stanicama. Ako prehranom ne dobivate dovoljno kalija ili ga dovoljno ne zadržavate, u krvi će se nakupiti previše natrija. Nakon nekog vremena, pretjerano uživanje u alkoholu može oštetiti vaše srce.
Sve o hipertenziji
Visoke razine stresa mogu privremeno, ali znatno, povisiti krvni tlak. Ako se pokušavate opustiti uz pretjerano konzumiranje hrane i alkohola te pušenje, samo ćete pogoršati probleme s povišenim krvnim tlakom. Neka kronična stanja mogu također povećati rizik od povišenog krvnog tlaka. To su: povišeni kolesterol, dijabetes, bubrežna bolest i sleep apneja sindrom.
Hipertenzija je obično asimptomatska sve dok se ne razviju komplikacije na ciljnim organima kao što su srce, mozak, oči i bubrezi. Najčešći simptomi povišenog krvnog tlaka su vrtoglavice, omaglice, crvenilo lica, glavobolje, umor, curenje krvi iz nosa ili nervoza.
- MSD priručnik dijagnostike i terapije: Arterijska hipertenzija
- Arterijska hipertenzija Povišen krvni pritisak Arterijska hipertenzija Povišen krvni pritisak Arterijska hipertenzija povišen krvni pritisak je, po definiciji Svetske zdravstvene organizacije, stanje u kome je sistolni gornji pritisak povišen preko mmHg, a dijastolni donji preko 90mmHg.
- Robert Bernat, dr.
- Hipertenzija i vrući tuš
- Najčešća je hipertenzija kojoj se ne zna uzrok primarna, esencijalna ; hipertenzija poznata uzroka sekundarna najčešće je udružena s bubrežnim bolestima.
Teška hipertenzija može uzrokovati izrazite kardiovaskularne, neurološke, bubrežne i očne simptome. Krvni tlak obično se mjeri kod kuće samomjerenjem ili tijekom redovitog kontrolnog pregleda.
Nakon navršene dvadesete koji rade u hipertenziji, bilo bi dobro da mjerite krvni tlak barem svake druge godine. Što je krvni tlak viši i što se dulje ne liječi, nastala šteta će biti veća. Povišeni krvni tlak može izazvati otvrdnjavanje i zadebljanje arterija ateroskleroza što može dovesti do srčanog udara, moždanog udara ili drugih komplikacija.
Također može oslabiti krvne žile te dolazi do proširenja i pojave aneurizme.
Koliko često se javlja?
Ako aneurizma pukne, život može biti ugrožen. Kako bi srce pumpalo krv uz povišeni tlak u krvnim žilama, mišić srca zadeblja. U tom slučaju s naporom pumpa krv kako bi tijelo opskrbilo dovoljnom količinom krvi, a to u konačnici dovodi do srčanog zatajivanja.
Povišeni krvni tlak može dovesti do suženja arterija koje vode krv u bubrege, ali i do oštećenja kapilara u samom bubregu što za posljedicu može imati kroničnu bubrežnu bolest. U slučaju da pod dugoročnim djelovanjem povišenog krvnog tlaka dođe do zadebljanja, suženja ili puknuće očnih krvnih žila, može doći do gubitka vida.
Ako imate hipertenziju, veća je vjerojatnost da ćete imati i metabolički sindrom. Ovaj sindrom je skupina metaboličkih poremećaja u koje spadaju: povećani opseg struka, povišeni trigliceridi, niska razina lipoproteina visoke gustoće HDL ili dobrog kolesterola, povišeni krvni tlak i visoke razine inzulina.
Što više komponenti imate, to je veći rizik od razvoja šećerne bolesti, srčane bolesti i moždanog udara. Neregulirana hipertenzija također utječe na vašu sposobnost razmišljanja, pamćenja i učenja. Obje vrijednosti očitane za krvni tlak su važne.
Uzrok nastanka
Kod predhipertenzije sistolički tlak varira između i mm Hg ili dijastolički tlak varira između 80 i 89 mm Hg. Predhipertenzija se s vremenom pogoršava. Izolirana sistolička hipertenzija najčešći je tip povišenog krvnog tlaka u osoba starijih od 50 godina U tom je slučaju dijastolički tlak jednak ili niži od 90 mmHg, a sistolički je tlak viši od mmHg.
Prije nego vam postavi koji rade u hipertenziji povišenog krvnog tlaka, Vaš liječnik će vjerojatno mjeriti tlak u nekoliko navrata u određenom vremenskom razdoblju.
Razlog tome je da krvni tlak obično varira tijekom dana, a ponekad i tijekom pregleda kod liječnika.
Je li moguće raditi u rudniku u hipertenziji
To stanje zove se hipertenzija bijelog ogrtača. Ono što može snažno utjecati na snižavanje povišenog krvnog tlaka je promjena životnih navika.
Postoji način prehrane za hipertenziju kod koje je naglasak na voću, povrću, cjelovitim žitaricama i mliječnim proizvodima s niskim sadržajem masnoća i soli.
Treba uzimati puno kalija koji pomaže pri sprječavanju i kontroli povišenog krvnog tlaka. U prehrani treba biti zastupljeno manje zasićenih hipertenzija dijeta i liječenje. Redovita tjelesna aktivnost može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i kontroliranju tjelesne težine.
Trebalo bi se baviti nekom fizičkom aktivnošću barem 30 minuta dnevno. Ako imate višak kilograma, gubitak samo nekoliko može sniziti krvni tlak.
Akoholna pića treba konzumirati umjereno.
